+

ODRŽAN ZAVRŠNI SKUP I URAĐEN IZVEŠTAJ O REALIZACIJI PROJEKTA’’UTICAJ KLIME NA RAST, VITALNOST I RASPROSTRANJENOST HRASTA KITNJAKA NA PODRUČJU SEVEROISTOČNE SRBIJE’’

23/10/25

Konkursom za raspodelu podsticaja za unapređenje sistema kreiranja i prenosa znanja kroz razvoj tehničko-tehnoloških, primenjenih, razvojnih i inovativnih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2024. godini, sredstvima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprave za agrarna plaćanja, odobrena je podrška projektu ’’UTICAJ KLIME NA RAST, VITALNOST I RASPROSTRANJENOST HRASTA KITNJAKA NA PODRUČJU SEVEROISTOČNE SRBIJE’’, koji izvodi Univerzitet u Beogradu – Šumarski fakultet, pod rukovodstvom prof. dr Branka Stajića.

Dana 11. septembra 2025. godine održan je Završni skup u Nastavnoj bazi “Goč“ Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predviđen aktivnostima navedenog projekta. Na skupu, na kojem je bilo 31 učesnik, prezentovani su neki od konačnih i neki u tom momentu preliminarni rezultati projekta. 

Kao jedan od rezultata Projekta urađena je i štampana brošura u 500 primeraka, u kojoj su u najkraćem sumirane neke od najvažnijih rezultata i informacija od značaja za promociju projekta i finasijera.

Najznačajniji rezultat projekta jeste izrađena studija ’’Uticaj klime na rast, vitalnost i rasprostranjenost hrasta kitnjaka na području severoistočne Srbije’’, publikovana u 100 primeraka, koja će biti raspoređena Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Šumskim gazdinstvima JP „Srbijašume“ i NP “Đerdap“ na čijim teritorijama je vršeno istraživanje, kao i drugim zainteresovanim korisnicima projekta.

U cilju realizacije cilja projekta – utvrđivanja uticaja klime na rast, vitalnost i rasprostranjenost hrasta kitnjaka, jedne od naših najvažnijih vrsta drveća, na području severoistočne Srbije postavljeno je ukupno 47 oglednih površina, na teritoriji 7 opština (Majdanpek, Bor, Kladovo, Negotin, Zaječar, Boljevac i Knjaževac).   Rezultati projekta su pokazali da što su padavine u letnjim mesecima (naročito u julu) i temperature u mesecu julu (nešto slabiji, ali značajan uticaj) više od prosečnih prirast i vitalnost stabala (posebno na toplijim staništima) se značajno smanjuju, što vodi ka daljoj devitalizaciji stabala, a u dužem periodu, uz ulančavanje drugih štetnih uticaja (štetočine entomološkog i fitopatološkog karaktera), ka sušenju pojedinačnih stabala, grupa stabala ili čak šuma.

Deo rezultata je pokazao da na najtoplijim staništima hrast kitnjak ne može više da podnese uvećane temperature u mesecu avgustu i reaguje dodatnim smanjenjem prirasta i devitalizacijom stabala.

Konstatovano je da hrast kitnjak, iako termofilna vrsta i kao takva planirana za budućnost, na području severoistočne Srbije, na najtoplijim staništima već pokazuje određene znakove devitalizacije i sušenja, što sasvim izvesno predstavlja zabrinjavajuću činjenicu za sve donosioce odluka na različitim nivoima, ali i celo društvo u celini. 

 Izraženo povećanje temperatura, predviđeno prognozama baziranim na scenarijima klimatskih promena RCP4.5 i RCP8.5, ima kapacitet da u značajnoj meri ugrozi stabilnost i opstanak postojećih šuma hrasta kitnjaka na nižim nadmorskim visinama u severoistočnoj Srbiji. Za šume hrasta kitnjaka na lokacijama ispod 350 m n.v. neophodno je identifikovati i alternativne vrste drveća, koje će imati uspešniji rast i razvoj, a njihov značaj, neophodnost i proizvodno-ekološke karakteristike trebaju se promovisati adaptivnim planovima gazdovanja šumama.