+

Rade Cvjetićanin

Redovni profesor
Telefon: +381 (11) 3053 850
E-mail: rade.cvjeticanin@sfb.bg.ac.rs
Kabinet: 123
Konsultacije: Ponedeljkom od 13 časova; Sredom od 13 časova

Dr Rade Cvjetićanin rođen je 9. 10. 1958. godine u Visuću, opština Udbina, Republika Hrvatska. Osnovnu školu je završio u Udbini 1973, a gimnaziju u Karlovcu 1977. godine. Diplomirao je 1982. godine, magistrirao 1988. godine, a doktorirao 1999. godine na Univerzitetu u Beogradu ‒ Šumarskom fakultetu. U zvanje docenta izabran je 2000. godine, u zvanje vanrednog profesora 2005. godine, a u zvanje redovnog profesora 2016. godine.

Bio je na naučnom usavršavanju 1990. godine u tadašnjoj Čehoslovačkoj na šumarskim fakultetima u Brnu i u Zvolenu.

Za asistenta na predmetima Dendrologija i Šumarska fitocenologija izabran je 23. 1. 1990. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Taksonomija i cenoekologija balkanskog kitnjaka (Quercus dalechampii Ten.) na serpentinitima centralne i zapadne Srbije” odbranio je 30. 12. 1999. godine. U zvanje docenta izabran je 15. 7. 2000. godine, a u zvanje vanrednog profesora za užu naučnu oblast Ekologija šuma na predmetima Dendrologija i Šumarska fitocenologija izabran je 9. 11. 2005. godine, a reizabran 15. 3. 2011. godine. Predmete Dendrologija i Šumarska fitocenologija drži na dva studijska programa: Šumarstvo i Ekološki inženjering u zaštiti zemljišnih i vodnih resursa. Na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u školskoj 2014/15. godini na svim nivoima studija (osnovnim, master i doktorskim) drži deset predmeta, od kojih su četiri obavezna i šest izbornih.

Objavio je, pored doktorske disertacije i magistarske teze, 90 naučnih i 8 stručnih radova i publikacija. Objavio je jedan udžbenik pod nazivom „Dendrologija” (CD izdanje 2015. godine), tri različita izdanja praktikuma pod nazivom „Praktikum iz Dendrologije”, prvi 2008, drugi 2010. i treći 2015. godine (CD izdanje). Pored praktikuma objavio je i „Priručnik za određivanje najznačajnijih autohtonih vrsta hrastova (Quercus L.)” 2012. godine, koji koriste studenti Šumarskog fakulteta i zaposleni u šumarskoj operativi.

Do sada je bio bio mentor 5 doktorskih disertacija (3 u Republici Srbiji i 2 u Republici Srpskoj ‒ BiH), mentor 4 magistarska rada i 12 master radova. Bio je rukovodilac dva projekta (1 u Republici Srbiji i 1 u Republici Srpskoj ‒ BiH).

Na Šumarskom fakultetu u Beogradu bio je šef Katedre ekologije šuma u periodu od 1. 10. 2004. do 1. 10. 2006. godine, rukovodilac master studija iz oblasti Šumarstvo od 1. 10. 2009. do 1. 10. 2015. godine, a sada je (od 1. 10. 2015. godine) predsednik Veća Odseka za šumarstvo.

Izvan Šumarskog fakulteta u Beogradu član je: Odbora za floru i vegetaciju Srpske akademije nauka (od 2007. godine), Udruženja šumarskih inženjera i tehničara Srbije i Društva za zaštitu prirodnog nasleđa „Arbor Magna” iz Banja Luke. Bio je u redakcionom odboru časopisa Glasnik šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci u periodu od 2010. do 2013. godine.

Angažovanje u nastavi

Osnovne akademske studije

Akreditacija 2021

Akreditacija 2013

Master studije

Akreditacija 2021

Akreditacija 2013

Doktorske studije

Akreditacija 2021

Akreditacija 2013

Odabrani naučni radovi

1. Jovanović, B., Cvjetićanin, R. (2005): Šumske fitocenoze mezijske bukve u Srbiji. Poglavlje u monografiji „Bukva u Srbiji“. Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije i Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. Beograd. Str. 123-137.

2. Cvjetićanin, R. (2006): Šumske fitocenoze Nacionalnog parka „Đerdap“. Zbornik radova „Tipovi šuma nacionalnog parka Đerdap“. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Ministarstvo za nauku i zaštitu životne sredine Republike Srbije, Nacionalni park „Đerdap“. Beograd. str. 42-83.

3. Cvjetićanin, R., Krstić, M., Knežević, M., Kadović, R., Belanović, S. i Košanin, O. (2007): Taksonomija, ekološki uslovi i šumske zajednice hrasta kitnjaka. Poglavlje u monografiji „Hrast kitnjak u Srbiji“. Univerzitet u Beogradu-Šumarski fakultet, Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije. Beograd. Str. 59-110.

4. Cvjetićanin, R., Knežević, M., Košanin, O., Novaković, M., Perović, M. (2012): Floristic and edaphic characteristics of Balkan beech and Turkish hazel plant community (Corylo colurnae-Fagetum Jov. 1979) in national park „Đerdap“ in Serbia. International Scientifics Conference „Forestes in future sustainable use, risk and challenges. Proceedings. Belgrade, Republik of Serbia. p-217-227.

5. Cvjetićanin, R., Košanin, O., M., Janić, M., Nikić, Z., Perović, M. Novaković-Vuković, M. (2012): Floristic and ecological characteristics of beech and heather plant community (Calluno-Fagetum moesiacum Cvj. 2003) in national park „Đerdap“. International Scientifics Conference „Forestry science and practice for the purpose of sustainable development of forestry 20 years of the Faculty in Banja Luka. Proceedings.. Banja Luka, Repablic of Srpska/B&H, 1th-4th novembar 2012. P-229-243.

6. Janković, M., Cvjetićanin, R. (2012): Red Fagales Familija Fagaceae. Poglavlje u monografiji „Flora Srbije 2“. SANU. Odeljenje hemijskih i bioloških nauka. Odbor za floru i vegetaciju Srbije. Beograd. 99-140.

7. Cvjetićanin, R., Košanin, O., Krstić, M., Perović, M., Novaković-Vuković, M. (2013): Fitocenološke i edafske karakteristike šuma hrasta kitnjaka na Miroču u Severoistočnoj Srbiji. Glasnik šumarskog fakulteta, br. 107. Univerzitet u Beogradu. Šumarski fakulte. Beograd. Str. 27-55.

8. Lučić, A., Cvjetićanin, R., Novaković-Vuković, M., Ristić, D., Popović, A., Rakonjac, Lj., Mladenović-Drinić, S. (2013): Interpopulation variability of austrian pine (Pinus nigra Arnold) in Serbia. Genetika, Vol 45, No. 3, 641-654.

9. Krstić, M., Cvjetićanin, R., Smailagić, J., Govedar, Z. (2014): Climate-vegetation characteristics of Kopaonik Mountain in Serbia. Carpatian Journal of Earth and Environmental Sciencies. Volume 9, 2014-Number 3. North University of Baia Mare, Faculty of Mineral Resources and Environmental.

10. Cvjetićanin, R., Perović, M. (2015): Istorija dendrologije u Srbiji od Pančićevog dela „Drveće i šiblje u Srbiji“ do danas. Zbornik radova sa skupa „Dvesta godina od rođenja Josifa Pančića“. SANU-naučni skupovi, knjiga CLVIII, Odeljenje hemijskih i bioloških nauka, Knjiga 8. Institut za proučavanje lekovitog bilja „Josif Pančić“. Beograd., str. 151-163.